Folklorna varijanta Mire Bulja (foto Ivana Ivanović/PIXSELL)
Gradonačelnik Sinja i saborski zastupnik Mosta Miro Bulj neovlašteno je i time potencijalno protuzakonito još 20. kolovoza naložio ravnateljici tamošnje Gradske galerije Sikirica Dragani Modrić da obustavi najavljenu izložbu "Susret na Tromeđi" fotografkinje Inije Herenčić, čije je otvorenje prvobitno trebalo biti 23. kolovoza. Odvjetnica Vesna Alaburić u izjavi za Novosti pojasnila je činjenice koji idu u prilog navedenoj tezi.
- Ne postoji propis koji gradonačelniku Sinja daje ovlast da Gradskoj galeriji Sikirica bilo što zabranjuje ili naređuje. Galerija je samostalna gradska ustanova, a prava i obveze osnivača u djelokrugu su Gradskog vijeća, sve u skladu sa zakonom, Statutom Grada Sinja i Statutom galerije. Zato Miro Bulj nije donio odluku u formalnopravnom smislu, niti je to mogao učiniti. On se nije pozvao na neki propis, nije formulirao izreku odluke, nije dao uputu o pravnom lijeku. On je, zapravo, u jednom običnom dopisu izrazio svoj stav da "on ne može dopustiti" da se u gradskom prostoru organizira jedna izložba - kazala nam je odvjetnica.
Bulj se na svom Facebook-profilu pohvalio objavom dokaza – fotografijom mejla koji je spomenutog datuma odaslao na adresu ravnateljice galerije, uz napomenu da je ravnateljica "tada poslušala nalog i odustala od otvorenja izložbe da bi novo otvorenje zakazala za 4. rujna". No ni tog datuma izložba nije otvorena jer je Bulja uznemirila ili ražestila činjenica da je izložbu financijski podržalo Srpsko narodno vijeće (SNV). "Ne mogu dopustiti izložbu koju Galerija Sikirica organizira uz financijsku potporu SNV-a. Kao izabrani gradonačelnik i saborski zastupnik moram voditi računa o poštovanju Domovinskog rata i drugih ključnih vrijednosti koje čine srž hrvatske države", izjavio je, uz ostalo, Bulj nakon otkazivanja izložbe, prethodno kazavši da inače nije ni za kakve zabrane.
Zabranjeni folklor koji je trebao biti izložen u Sinju (Foto: Inia Herenčić/SNV)
Postavlja se pitanje ima li u Buljevoj "odmazdi" prema SNV-u elemenata diskriminacije. Alaburić ističe da "diskriminatorni razlozi ove zabrane zavrjeđuju poseban komentar, ali su razlozi za donošenje neke odluke u pravnom smislu važni tek ako se utvrdi da je odluku donijela ovlaštena osoba, na temelju zakona ili drugog propisa".
- "Odluka" gradonačelnika Sinja jednostavno ne spada u takve odluke. Zato smatram da ravnateljica galerije nije bila obvezna otkazati izložbu. Možemo razumjeti okolnosti i razloge takvog postupka, ali je, nažalost, ispalo da je gradonačelnik Bulj uspio u svom naumu, bez ikakvog pravnog osporavanja za mene očigledno nezakonitog postupanja - tvrdi odvjetnica.
Vrlo je znakovito i službeno priopćenje Galerije Sikirica koje je potpisala ravnateljica Modrić, a kojim se očito aludira na potencijalne diskriminatorne prakse sinjskog gradonačelnika: "Ovim putem se ograđujemo od iznesenih stavova koji promoviraju isključivost po bilo kojoj osnovi, pa tako i nacionalnoj, te izražavamo podršku umjetnici Iniji Herenčić kojoj je ovim činom ograničen prostor umjetničke slobode i izražavanja."
Možebitne pravne posljedice po Bulja zasad se tek utvrđuju: Državno odvjetništvo trebalo bi istražiti postoje li, i ako postoje kakve, nezakonitosti u njegovom postupanju. Gradonačelnik Sinja se na društvenoj mreži na kojoj je vrlo aktivan pohvalio da "jedva čeka istražitelje u gradskoj upravi Grada Sinja", požalivši se usto da "ionako vise kod njih stalno na temelju prijava HDZ-a" i da su mu "otkako je odbio uvesti covid potvrde i nije pristajao na sulude covid mjere, natovarili tisuće inspekcija i izrekli milijunske kazne".
Vesna Alaburić (Foto: Marko Lukunić/PIXSELL)
Stručnjakinju za kazneno i medijsko pravo Vesnu Alaburić pitali smo i može li se, s obzirom na neovlašteno postupanje Bulja i zabranu izložbe, govoriti o zloupotrebi položaja dužnosnika.
- Kaznenim djelom zlouporabe položaja i ovlasti smatra se i postupanje službene osobe koja iskoristi svoj položaj ili prekorači granice svoje ovlasti i time drugome prouzroči štetu. Ako je nesporno protupravno postupanje gradonačelnika Bulja doseglo razinu kaznenopravne odgovornosti, moglo bi se eventualno raditi o sumnji da je počinio to kazneno djelo - kaže Alaburić.
- S obzirom na razloge koje je gradonačelnik Bulj javno obrazložio, želim skrenuti pozornost da u našem kaznenom zakonodavstvu postoji institut zločina iz mržnje. Radi se o kaznenom djelu počinjenom na nekoj rasističkoj osnovi, a takvom se smatra i nacionalno podrijetlo. Ako za kazneno djelo počinjeno iz mržnje Kaznenim zakonom nije propisana teža kazna, takvo postupanje smatra se otegotnom okolnosti - podvlači odvjetnica.
S obzirom na razloge koje je gradonačelnik Bulj javno obrazložio, želim skrenuti pozornost da u našem kaznenom zakonodavstvu postoji institut zločina iz mržnje. Radi se o kaznenom djelu počinjenom na nekoj rasističkoj osnovi, a takvom se smatra i nacionalno podrijetlo – kaže Vesna Alaburić
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter neposredno nakon saznanja o sinjskom slučaju kazala je da "gledajući zabranu, kao i navedene razloge, nije razvidno kako bi ona mogla biti u skladu s Ustavom i zakonima RH". Na upit Novosti uredu pučke pravobraniteljice kane li pokrenuti postupak u ovom slučaju i kakav, pravobraniteljica nas je pisanim putem izvijestila da je temeljem objave u medijima pokrenula ispitni postupak na vlastitu inicijativu. "U sklopu tog postupka zatražila sam očitovanje gradonačelnika Sinja Mire Bulja o postupku, odnosno tome kako je točno došlo do obustavljanja izložbe te na temelju koje pravne osnove je zabranio održavanje odnosno tražio obustavljanje ove izložbe, a zatražila sam i očitovanje Gradske galerije Sikirica o ovakvom razvoju događaja", odgovorila nam je pravobraniteljica.
Tena Šimonović Einwalter (Foto: Sandro Lendler)
Upitali smo je i što smatra najproblematičnijim dijelovima u slučaju de facto zabrane ove izložbe. Odgovorila je da su problematični sama zabrani, razlozi takve zabrane i "konačno poruka koja se time šalje, i da, rekla bih narativ koji neki pokušavaju normalizirati". Podsjeća da Ustav jamči slobodu kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, a pripadnicima nacionalnih manjina jamči ravnopravnost i kulturnu autonomiju. Članak 3. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina propisuje: "Prava i slobode osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama (u daljnjem tekstu: pripadnici nacionalne manjine), kao temeljna ljudska prava i slobode, nedjeljiv su dio demokratskog sustava Republike Hrvatske i uživaju potrebnu potporu i zaštitu, uključujući pozitivne mjere u korist nacionalnih manjina."
Profesorica na zagrebačkom Pravnom fakultetu Antonija Petričušić koja se u svom radu bavi i ustavnopravnom zaštitom nacionalnih manjina smatra da je Bulj svojim postupanjem prekršio članke Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, koji ne predviđa nikakve sankcije, ali na takvo što može upozoriti Savjet za nacionalne manjine.
"Gledajući zabranu, kao i navedene razloge, nije razvidno kako bi ona mogla biti u skladu s Ustavom i zakonima RH", ističe pučka pravobraniteljica, koja je od Bulja zatražila očitovanje na temelju koje pravne osnove je tražio obustavljanje izložbe
- Mišljenja sam da bi to tijelo u ovom slučaju trebalo djelovati kao ono koje predstavlja čuvare manjinske kulturne autonomije, oglasiti se i stati na branik prava nacionalnih manjina. Pravo na kulturnu autonomiju je centralno pravo našeg Ustavnog zakona jer se većina sredstava iz proračuna, pa tako i ova koja su bila namijenjena za izložbu, upravo s tim ciljem plasira i namjenjuje - kazala je za Novosti Petričušić.
- S druge strane, mogao bi, da želi, u slučaju Bulja reagirati i Ustavni sud, jer je to jedna od vrednota hrvatskog ustavnog poretka – dakle nacionalna ravnopravnost. Premda Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina nije nikakav zakon po kojem je Ustavni sud automatski dužan djelovati, to ne znači da ne bi mogla postojati veza između vrijednosti ustavnog poretka i sadržaja prava iz Ustavnog zakona - ističe naša sugovornica.
Pučka pravobraniteljica je stava da mogući učinci slučaja idu i dalje od konkretne izložbe pa se u odgovoru Novostima zapitala: "Što je poslano kao poruka pripadnicima srpske nacionalne manjine odnosno većinskom pučanstvu? Znakovito je i da je, usprkos brojnim reakcijama i javnim osudama, gradonačelnik Sinja na društvenoj mreži naknadno objavio poruku u kojoj se obustavljanje ove izložbe uspoređuje sa zaustavljanjem Osmanlija pod zidinama Sinja 1715. godine. Pa što je to, tko je tu koga napao – riječ je o kulturnoj manifestaciji, o izložbi."
Antonija Petričušić (Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL)
Osokoljen svojim šerifskim načinom vođenja grada, sinjski gradonačelnik na Facebooku je objavio i sljedeći huškački napis, koji se zapravo nastavlja iza spomenutih Osmanlija: "Kleknuo je u Sinju i Vučićev tzv. 'srpski svet' koji orgija od Crne Gore, preko Bosne i Hercegovine a pokušava i u Hrvatskoj upravo djelovanjem SNV-a!" Takvu poruku prenio mu je prijatelj, piše nadalje Bulj; u to bismo valjda trebali povjerovati, a drugo, to bi ga trebalo amnestirati od bilo kakve političke odgovornosti za objavljeno na vlastitom Facebook-profilu.
U komentarima ispod ovakvih i sličnih Buljevih objava odmah se okupila vojska srbomrzaca i šovinista sijući zavidnu količinu mržnje i netrpeljivosti. "Udba protiv Bulja a ne DORH. Svatko ko ne misli kao partizanski okot za njih je neprijatelj pa tako i Miro Bulj. A za ovo smo si sami krivi. Banda je odavno trebala nestati iz Hrvatske", piše jedan obožavatelj.
Tko je ta "banda", lako je za pretpostaviti. Ali sve to ne čudi: predstavljajući se kao narodni tribun, Miro Bulj ustrajno potpiruje šovinistička stremljenja na desnici i jakim zagovaranjem ustaškog pozdrava "Za dom spremni" koji uporno vezuje za HOS-ovo nasljeđe s početka rata 1990-ih. Stranka kojoj pripada u otvorenoj je antisrpskoj fazi, u stigmatiziranju takozvanih državnih neprijatelja, među kojima je i ovaj tjednik, koji bi se trebao baviti manjinskim pitanjima i folklorom. A to s folklorom, vidjeli smo na primjeru sinjske izložbe, također više ne funkcionira. Most je početkom svibnja, podsjetimo, predložio raspisivanje ustavotvornog referenduma prema kojem zastupnici nacionalnih manjina više ne bi mogli glasati o povjerenju Vladi i donošenju proračuna, ali bi imali pravo veta na zakone koji se tiču pripadnika manjina.
