Nakon odmora 1. siječnja, trgovci su se jučer vratili na svoje terminale, a činilo se kao da ih još uvijek progoni novogodišnji mačak. Indeksi su većinom krenuli prema dolje, samo su se Tokio i Frankfurt mogli pohvaliti blagim rastom. Njujorški S&P 500 pao je 0,9 posto, na 4727 bodova. Čini se da će ovaj tjedan prekinuti iznimno dugi niz indeksa od devet uzastopnih tjednih dobitaka, najduži niz od siječnja 2004. Prošle godine, S&P 500, koji najbolje odražava raspoloženje na Wall Streetu, dobio je 24 posto i samo nekoliko bodova bliže rekordu postavljenom 3. siječnja 2022.
Samo u posljednjem kvartalu prošle godine vrijednost mu je porasla za 11 posto. Povijest (temeljena na podacima od 1950. godine) govori da se nakon tako visokog rasta mogu očekivati pozitivni trendovi i u narednoj godini. Kad je S&P porastao najmanje 20 posto u godini, 80 posto vremena slijedila je još jedna pozitivna godina, s prosječnim porastom od 10 posto. Jednostavno, na tržištu i dalje djeluju iste sile, pa ne čudi predviđanje da bi S&P ove godine lako mogao prijeći 5000 bodova, pogotovo ako američka središnja banka doista krene u ciklus snižavanja kamatnih stopa i ako , naravno, postoji dvoznamenkasto povećanje dobiti američkih kompanija.
Jučerašnju korekciju stoga ne treba shvatiti kao obrat trenda, ali sličnih kretanja bilo je iu drugim financijskim središtima. Kineski indeks CSI 300, koji je bio jedan od rijetkih gubitnika prošle godine, pao je za 1,3 posto, dok se paneuropski indeks Stoxx 600 popeo na najvišu razinu od 10. siječnja 2022. ujutro, ali je nakon rasta od 0,7 posto skliznuo do blago crvene boje. Najnovija objava indeksa menadžera nabave (PMI) pokazuje da se smanjenje proizvodnje aktivnosti u eurozoni nastavilo u prosincu, budući da je indeks (na 44,4 boda) ostao znatno ispod vrijednosti 50, koja označava granicu između rasta i smanjenja,
Zbog toga je i euro jučer znatno oslabio prema dolaru i ponovno pao ispod granice od 1,10 dolara. Očekuje se da će i Fed i ECB ove godine smanjiti kamatne stope za po 1,5 postotnih bodova. To je tri puta više nego što su financijska tržišta očekivala krajem listopada, što je jedan od bitnih razloga za optimizam na financijskim tržištima u posljednja dva mjeseca 2023. godine.
Cijene nafte reagirale su na rastuće napetosti u Crvenom moru tijekom jučerašnje prve polovice dana, pri čemu je američka laka sirova nafta dosegnula 73,55 dolara, ali se zatim spustila malo iznad 70 dolara (a Brent malo iznad 76 dolara), što znači pad od jedan i pol posto. Cijene zlata ostale su gotovo nepromijenjene na oko 2.060 dolara.
Bitcoin je vidljivo porastao, prvi put od travnja 2022. cijena je otišla iznad 45 tisuća dolara. Ove godine trebalo bi uslijediti odobrenje prvih američkih fondova na spot cijeni bitcoina (očekuje se da će ih regulatori odobriti ovaj mjesec) i tzv. halving (nagrada za izrudareni bitcoin bit će prepolovljena) koji će se dogoditi u travnju. To će imati snažan pozitivan utjecaj na tečaj bitcoina. Zanimljivo je da su prošle godine, još više od bitcoina (cijena mu je porasla za više od 150 posto), jurile vrijednosti dionica kompanija koje su na ovaj ili onaj način povezane s kriptovalutama. Coinbase, MicroStrategy i Grayscale Bitcoin Trust zabilježili su dobitke veće od 300 posto, dok su dionice bitcoin rudara Marathon Digital skočile gotovo 700 posto.
