Mali od družine

Pet šokantnih dana koji počinju hapšenjem bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša obilježeno je ulogama više političkih, pravosudnih i liječničkih kapitalaca povezanih s ovim strašnim korupcijskim skandalom, ali i otkrićem da je zdravstvo pod udarom ljudi izvan miljea bijelih ovratnika, koji uobičajeno operiraju proračunom u resoru.

Podsjetimo, prema Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO), Hrvoje Petrač je vođa zločinačkog pothvata u kojemu su dvojica njegovih sinova i Saša Pozder, direktor tvrtke Medical Innovation Solutions (MIS), potkupili Beroša da osigura sredstva za robotske mikroskope za četiri hrvatske bolnice i dogovori da bolničko vodstvo primi Pozdera i omogući prezentaciju robotske opreme. MIS je mikroskope koje su kupile tri hrvatske bolnice – a jedna se othrvala pokušaju podmićivanja – platio 135 hiljada eura, a zdravstvu prodao za malo manje od pola milijuna eura.

Za izradu natječajne dokumentacije u prilog MIS-u i primanje mita inkriminirano je više osoba, uključujući dr. Krešimira Rotima, šefa Klinike za neurokirurgiju KBC-a Sestre milosrdnice i dr. Gorana Roića, šefa Klinike za dječje bolesti u Zagrebu, dok je kao kurir za mito navodno poslužio Tomo Pavić, šef HZZO-a u Krapini.

Manje je poznato da je Turudić prije stupanja na funkciju GDO-a bio predsjednik Visokog časnog suda Hrvatske liječničke komore, koja na takvu poziciju ne bi propustila osobu koja bi išla protiv glavnog cehovskog interesa – zaštite članstva

Na prvu loptu, moralno najodiozniji je bivši ministar zdravstva, uhvaćen u beskrupuloznoj mafijaškoj krađi vječno zaduženog zdravstva, u kojoj su robotski aparati vrijedni 135 tisuća eura bolnicama prodani za malo manje od pola milijuna eura. Beroševa politička povijest počinje u trenutku kada je od važnog i korisnog posla neurokirurga u KBC-u Sestre milosrdnice tražio spas u štetočinskom HDZ-u, pa ga našao na mjestu pomoćnika bivšeg ministra zdravstva Milana Kujundžića, sve sa željom da u zdravstvu ima moć i da ga zovu Veliki.

Ta je želja determinirana širim i užim kontekstom, u čijem je centru dr. Krešimir Rotim, šef Klinike za neurokirurgiju bolnice u Vinogradskoj i drugookrivljeni u ovoj istrazi, koji se kao Berošev nadređeni navodno iživljavao nad nešto mlađim kolegom, a svim kolegicama i kolegama zadao krive postavke za rad u javnom zdravstvu: neograničeni sukob interesa, želju za bogaćenjem i moći. Izvlačeći se ispod šefovih skuta, Berošu su se u jednom trenutku karte posložile: SARS-coV-2 napao je čovječanstvo dva mjeseca nakon što je Andrej Plenković otpisao Milana Kujundžića zbog afere s nekretninama, a Beroš je kao novi ministar zdravstva dočekao slavu koja je premašila sve njegove ambicije. Nije bio samo Veliki, postao je Super Vili.

Tri godine, jednu pandemiju i nebrojeno skandala poslije, u mafijaškoj prepisci u WhatsApp grupi nazivaju ga Mali i točno ga tako tretiraju, kao potrčka koji će ozbiljne dečke za kikiriki servisirati stotinama hiljada eura iz zdravstvenog proračuna. Taj je novac dio neograničeno velike mase koja, po mitovima i legendama prijašnjih beskorisnih ministara zdravstva, uvijek nedostaje da bi se osiguranicima HZZO-a osiguralo da manje ekspresno umiru od raka u odnosu na prosjek EU-a i da na preglede u javnom sektoru ne čekaju dok ne uštede za narudžbu kod privatnika.

Zbog nezapamćenog priljeva para u zdravstvo za vrijeme pandemije Beroš je imao povijesno najveći zdravstveni proračun – prošle godine 6,5, a ove godine 7,1 milijardu eura – i povijesno najveći dug. Državna je revizija koncem 2021. godine upozorila da on iznosi 14,6 milijardi kuna, no takvi su detalji samo malobrojnim čudacima bili znak da se metastaze korupcije šire.

Zahvaljujući, dakle, potpunom sljepilu za kriminal u zdravstvu, bivši je ministar pao sasvim slučajno, u EPPO-ovoj akciji u predmetu protiv bivšeg ministra Tomislava Tolušića. Iz poruka koje je EPPO otkrio vidi se na koju je mjeru tadašnji ministar zdravstva sveden u očima Petrača i društva. Pozder piše: "Što kaže Zrikavac? (šef krapinskog HZZO-a, op. a.) Da damo unaprijed?" Odgovara Novica Petrač: "Da ga podmažemo još." Pozder: "J... sebe, neka radi više svoj deo i on i Mali."

Krešimir Rotim u Specijalnoj bolnici Neurospine (Foto: Slavko Midžor/PIXSELL)

Nekoliko mjeseci kasnije, 20. svibnja, Pozder opet spominje Beroša. "Ja mislim da bi trebali Malog nagovoriti da on napravi centralnu nabavku za veliku robotiku 12 komada (2 Dubrava, 2 Rebro, 2 Vinogradska, 1 Split, 2 Rijeka, 1 Osijek, 1 Pula, 1 Zadar... Državi malo, a nama lepo i još radimo nešto fenomenalno, smanjujemo listu čekanja... Tih 30 miliona će već u tri godine uštediti", stoji u prepisci. Osim što razotkriva ponižavajući status jednog ministra u mogućoj zločinačkoj skupini, sadržaj prepiske javni je crtež uhodane mreže u zdravstvu, nešto kao korupcija for dummies, bez koje bi njihov proboj do ministra i ostalih istaknutih liječnika bio potpuno nezamisliv.

"U Albaniji je izašao tender za veliki robot, zaključan za mene. U 2023. smo prodali 3 u Bugarskoj i 2 u Rumunjskoj i sada je također izašao tender u Albaniji, a u Srbiji i Hrvatskoj ni jedan... da me netko pitao početkom godine rekao bi u Srb i Hrv po 2, a ove druge države tek od 2024. U Bugarskoj i Rumunjskoj znamo samo doktore, nikog iz politike. A u tim državama Medtronic i da Vinci nisu prodali ni jedan, 100 posto mi. Sada sam rekao i mojim prodavačima u Hrv da idu od bolnice do bolnice i dovode robot na trening i da nude i da njima poklone i da budemo još agresivniji na tržištu", poručuje Pozder Petračima.

U jednom izvještaju stoji:
        "Mali robot. Neurohirurski
        1. KBC Osijek plaćeno i izvršeno
        2. Klaićeva, bilo savjetovanje, žalili se, sada smo napravili nove specifikacije, treba savetovanje izaći brzo, pa onda savetovanje tender. Mi platili Malog
        3. Vinogradska, odobreno od Ministarstva, još uvek čekamo da bolnica raspiše savetovanje
        4. Rebro, čeka se odlika vlade da odbori mali robot."

Pozder je toliko opušten u kriminalnim metodama osvajanja zdravstvenog tržišta da ne preza ni pred klasičnom mafijaškom prijetnjom prema konkurentskoj tvrtki koja, tvrdi, ima vezu u Komisiji za žalbe. "Jedini transparentni posao u Hrvatskoj, 33 lampe na Rebru smo dobili bez ovakve pomoći, pristao sam na 48 meseci rata, ali sam srećan, nema financijskog smisla, ali sam srećan, ovo je strateški... Zaradit ću 200.000 eura ali tek 2026.

Direktor druge tvrtke je poslao žalbu za ovaj tender za lampe, za one 33, što je bio transparentan, bio sam skoro 200.000 eura jeftiniji i da duži rok za plaćanje. Žalba je toliko sramotna i glupa ali imaju vezu u komisiji za žalbe. Ako usvoje tužit ću, no bilo bi dobro ako možemo do njega doći i dati mu do znanja da ubuduće kada dobije Medical Innovation Solutions da se nikada više ne žali", kaže u jednoj od poruka. Nikola Petrač na to odgovara da mu ime problematičnog vlasnika firme nije poznato, ali "nije problem" da ga u nekoliko dana dozna, na što Pozder uzvraća da je čovjek "nebitan, ali je o njemu loše pričao, pa ima razloga na osnovu svega da mu se pošalje poruka i to skroz jasna".

Turudić će se naći pod ozbiljnim pritiskom da pokaže da motiv za istragu nije bila želja da ublaži efekte ovih EPPO-ovih otkrića po okrivljenike i vladajuće. U međuvremenu, opozicija bi trebala pozvati predstavnike EPPO-a i DORH-a na saslušanje pred Odborom za pravosuđe – kaže Nobilo

No mnogo gorim od moralnog posrnuća još jednog od tridesetak članova kabineta Andreja Plenkovića koji su se pokazali korumpiranima ili potpuno nekompetentnima, pokazalo se otkriće beskrupuloznosti glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića u zaštiti HDZ-a, a u ovom slučaju ne treba izostaviti ni njegovu umreženost s liječničkim cehom. Naime, manje je poznato da je Turudić prije stupanja na funkciju GDO-a bio predsjednik Visokog časnog suda Hrvatske liječničke komore (HLK), a Komora na takvu poziciju ne bi propustila osobu koja bi išla protiv glavnog cehovskog interesa – zaštite članstva.

Podsjetimo, u petak, 15. studenog u 7.10 službenici Policijskog nacionalnog USKOK-a pokucali su na vrata Beroševog stana s nalogom za pretres i saopćili mu da je uhapšen, oko osam sati vijest je zapalila sve medije, u devet se oglasio USKOK, a u 9.36 i premijer Plenković odlukom o smjeni Beroša. U prvoj je objavi USKOK tvrdio da je "samostalno proveo izvide" i 15. studenog donio rješenje o provođenju istrage protiv trojice hrvatskih državljana, da bi se iza 10 sati oglasio EPPO s mnogo opsežnijim rezultatima istrage, težim kvalifikacijama, objašnjenjem da njihova istraga traje još od srpnja i – Petračem kao navodnim šefom zločinačkog udruživanja.

Vremenski razmak između odvojenih akcija dviju institucija ukazuje na to da je USKOK EPPO-u oteo istragu da bi minimalizirao štetu i da EPPO vjerojatno nema povjerenja u DORH, a cijela je situacija uzrokovala višednevni kaos zbog sukoba nadležnosti. Turudić je, očekivano, problem riješio tako što je nadležnim proglasio USKOK kao nacionalno tijelo progona, s objašnjenjem da je kriminalna skupina oštetila samo Državni proračun RH, ne i proračun Unije. Glavni državni odvjetnik sukob nadležnosti prvenstveno gleda kroz štetu nanesenu ugledu koji DORH ionako nema, pa za to krivi EPPO koji je, po njegovim riječima, prekršio načelo lojalne suradnje. Turudić ne može objasniti to što USKOK-ova istraga nije otkrila Petrača, no u izjavama izražava nesklonost scenariju koji opisuje EPPO.

"Jasno je da je u središtu kriminalnih aktivnosti zločinačke organizacije bilo stjecanje protupravne imovinske koristi prvenstveno iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske, a ne iz sredstava Europske unije, jer je očito da okrivljeni (...) istima ni na koji način nije raspolagao. Pored toga, od svih pet inkriminiranih javnih nabava, svega je jedna moguće povezana sa sredstvima Europske unije, a odnosi se na (...) u kojem javna nabava nije bila niti raspisana, ponuđeno mito za buduću javnu nabavu je odgovorna osoba (...) odbila, a kupoprodaja uređaja nije realizirana. Stoga prema toj točki šteta proračunu Europske unije nije nanesena niti su okrivljenici stekli ikakvu korist.

U tom slučaju nije moguće niti pretpostaviti moguću štetu s obzirom na to da u konkretnom slučaju sporna javna nabava nije bila niti u tijeku, nije utvrđeno koji i koliko medicinskih uređaja će se nabaviti i hoće li se uopće nabaviti, već je tek organizirana prezentacija medicinskih uređaja u... Slijedom navedenoga buduća šteta za financijske interese Europske unije u tom slučaju nije bila niti odrediva, kamoli određena", stoji u rješenju DORH-a. Protezanje nadležnosti EPPO-a, tvrdi Turudić, "predstavlja nelojalno zadiranje u nadležnost i suverenost nacionalnih tijela kaznenog progona, stvarajući ozračje da nacionalna tijela nisu sposobna provoditi kazneni progon".

Odluka o odabiru robotskog mikroskopa koju je potpisao ravnatelj Davor Vagić (Foto: Novosti)

Do zaključenja ovog broja Novosti EPPO je reagirao tek najavom da će dobro proučiti rješenje GDO-a i očitovati se, a do tada možemo samo spekulirati je li moguće da su europski tužitelji tako amaterski pogrešno procijenili nadležnost. U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO 2021. – 2026.) koji se financira iz EU-ovog Mehanizma za oporavak i otpornost, robotska kirurgija spominje se za bolnice KBC Split i KBC Sestre milosrdnice, no činjenica da je bivši ministar sam osiguravao sredstva govori da je Turudić možda točno interpretirao ovaj dio problema. To, međutim, ne umanjuje užas zbog uvjerljivosti indicija da je GDO istovremeno najveći zaštitnik korupcije u Hrvatskoj i da će cijela država dugoročno ispaštati čvrstu vezu između Turudića i vladajućih. Kao da trideset godina instrumentalizacije DORH-a nije dovoljno.

U nezabilježenom sukobu između dviju institucija progona, odvjetnik Anto Nobilo upozorava da opozicija gubi vrijeme na inicijativu za opoziv Plenkovića, umjesto da otvore raspravu zašto EPPO nije obavijestio USKOK o istražnim radnjama koje su vodili.

- EPPO je to dužan napraviti prema Uredbi, osim ukoliko ne misli da bi takva obavijest kompromitirala istragu. Stoga je očito da Ured europskog javnog tužitelja nema povjerenje u Turudića, a ja ovaj tren ne vidim važnije političko pitanje od toga zašto je tako. Moramo znati jesu li razlozi privatni ratovi taština među tužiteljima, pretpostavimo između Turudića i Sani Ljubičić, ili postoje opravdani razlozi za to nepovjerenje, što bi bilo katastrofalno - kaže Nobilo za Novosti.

Uvjeren je da će Turudić spajanjem predmeta morati razmotriti hoće li drugačije kvalificirati kaznena djela koja se okrivljenicima stavljaju na teret.

- On će se u svakom slučaju naći pod ozbiljnim pritiskom da pokaže da motiv za istragu nije bila želja da ublaži efekte ovih EPPO-ovih otkrića po okrivljenike i vladajuće. U međuvremenu, opozicija bi trebala pozvati predstavnike EPPO-a i DORH-a na saslušanje pred Odborom za pravosuđe i raščistiti sve okolnosti ove situacije - smatra.

Više pravnika, uključivši Zlatu Đurđević s Pravnog fakulteta u Zagreb, objašnjava da je problem nastao jer je zakon kojim je Plenkovićeva vlada 2020. godine u hrvatski pravni sustav uvela Uredbu o EPPO-u u neskladu sa samom Uredbom po kojoj je Sud EU u Luxembourgu nadležan u slučaju sukoba nadležnosti EPPO-a i nacionalnih tijela. Hrvatska je odlučila da u sukobu nadležnosti presuđuje samo nacionalno tijelo, u ovom slučaju DORH, što je, prema Đurđević, protivno svim pravnim načelima prema kojima o sukobu dva ravnopravna mora odlučivati viša instanca. Dakle, sud.

U vlasništvu obitelji Krešimira Rotima, donedavnog šefa Klinike za neurokirurgiju u Vinogradskoj, čak su četiri privatne poliklinike. Nijedna nadležna služba nikada nije postavila pitanje kako je liječnik zaposlen u javnom zdravstvu stvorio toliki imperij

No, Plenković očito nema problema sa zaštitom suverenosti nacionalnih tijela progona, a povodom USKOK-ove i EPPO-ove akcije nijednom nije javno obećao da će raščistiti sistemski problem koji istrage otkrivaju, niti je otvorio pitanje potrošnje fonda za NPOO. Do danas to nije učinio ni netko iz Ministarstva zdravstva (MiZ). Naime, prema Odluci o sustavu upravljanja i praćenju provedbe aktivnosti u okviru NPOO-a 2021. – 2026., glavno tijelo za upravljanje i praćenje provedbe projekata iz NPOO-a je Upravni odbor na čijem je čelu upravo premijer. Upravljački odbor se sastaje najmanje jednom mjesečno, da bi temeljem prijedloga Odbora za provedbu NPOO-a i Izvještaja o provedbi NPOO-a raspravljao o provedbi plana i donio izvršne odluke pa je, prema tome, Plenković u ovoj aferi mogao reći i pokazati mnogo više od osjećaja "osobne izdaje".

Novosti su u prosincu prošle godine pisale da je Beroš 31. listopada donio odluku o odabiru ponude za nabavu opreme za prevenciju, dijagnostiku i liječenje onkoloških bolesnika za četiri klinička bolnička centra, jednu kliničku i jednu opću bolnicu. Iz natječajne dokumentacije nije se moglo rekonstruirati zašto je MiZ, između dva ponuđača, za KBC Zagreb i KBC Rijeku prihvatio ukupno 2.664.957,5 eura skuplju ponudu Siemensa, tvrtke s brojim međunarodnim aferama o podmićivanju državnih službenika. Na brojne pokušaje kontakta s Vladom i MiZ-om nitko nije odgovarao.

Nepovjerenju u ispravnost ove akcije doprinosi i puštanje dr. Krešimira Rotima na slobodu, uz objašnjenje da su ispunjeni procesni uvjeti. To znači da je Rotim, nakon priznanja da je na nekoliko dana dobio 135 hiljada eura vrijedan robotski mikroskop u zamjenu za namještanje natječajne dokumentacije, aktivno iznio obranu i priznao činjenice koje ga terete, pa po USKOK-u više nema mogućnosti utjecaja na svjedoke, ni opasnosti od bijega. Po tome se da zaključiti da istražitelji uopće ne shvaćaju o čemu se radi ili da je Rotim naprosto premoćan da bi pao jednako kao Beroš, kojeg je inkriminirao u izjavi istražiteljima.

Iz dokumenta pod nazivom Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda od 25. srpnja 2023. godine, koji je javno dostupan u oglasniku javne nabave Narodnih novina, vidi se da je baš Rotim kao predstojnik Klinike za neurokirurgiju prvi na popisu stručnjaka koji su izradili tehničke specifikacije i donijeli stručno mišljenje o odabiru tvrtke MIS, pored još trojice, među kojima je i dr. Ante Subašić kojemu je ravnatelj Vinogradske sada povjerio Rotimovu funkciju. Da cinizam bude gori, Subašić radi u Rotimovim privatnim poliklinikama.

Tu su još četiri osobe stručne za javnu nabavu i ravnatelj koji je potpisnik ključnih odluka, što je sasvim respektabilan broj ljudi na koje bi moćni liječnik mogao utjecati. Čuveni se neurokirurg u utorak trebao pojaviti na poslu, ali je ipak uzeo godišnji odmor dok vrh bolnice čeka na očitovanje neidentificiranih "nadležnih tijela" kako bi odlučili o disciplinskom postupku. "KBC Sestre milosrdnice tražio je od nadležnih tijela Republike Hrvatske mišljenje o eventualnim mjerama opreza koje bi se odnosile na ograničenja vezano za radno pravni status prof. dr. sc. Krešimira Rotima, a nakon puštanja na slobodu. Prof. dr. sc. Krešimir Rotim podnio je ostavku na mjesto predsjednika Stručnog vijeća KBC-a Sestre milosrdnice te od 19. studenog 2024. koristi godišnji odmor. Poslove predstojnika Klinike za neurokirurgiju KBC-a Sestre milosrdnice preuzima zamjenik Ante Subašić. Opreza radi, uvedena je mjera da svi dokumenti Klinike za neurokirurgiju moraju biti dodatno supotpisani od strane ravnatelja KBC-a Sestre milosrdnice. KBC Sestre milosrdnice dalje će postupati po dobivanju mišljenja i uputa nadležnih tijela Republike Hrvatske", stoji u odgovoru ravnatelja Davora Vagića za Novosti.

Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda iz kojeg se vidi da je Krešimir Rotim prvi na popisu stručnjaka koji su izradili tehničke specifikacije i donijeli stručno mišljenje o odabiru tvrtke MIS (Foto: Novosti)

Odakle ovako očita popuštanja prema osobi osumnjičenoj za teški kriminal, mogu objasniti ranije poznati podaci, koji ne inkriminiraju samo Rotima nego kompletnu zdravstvenu administraciju. Naime, u vlasništvu obitelji donedavnog šefa Klinike za neurokirurgiju druge najveće bolnice u zemlji čak su četiri privatne poliklinike, prvo sina Ante Rotima koji je specijalizant neurokirurgije na očevom odjelu, a zatim i supruge, medicinske sestre Cecilije Rotim. Sve su poliklinike poznate upravo po neurokirurgiji i skupoj radiološkoj dijagnostici i u svima je ime Krešimira Rotima na prvom mjestu popisa članova stručnog tima.

Radi se o Poliklinici Rotim, Specijalnoj bolnici Neurospine, Poliklinici Krešimir u Šibeniku i Neuroklinikumu Rotim. Sin – koji je također zaposlen u Vinogradskoj – slijedi očeve stope, vlasnik je dviju poliklinika, a radi u čak tri. U dokumentaciji o nabavi robotskog mikroskopa za Kliniku za neurokirurgiju navodi se da je naručitelj (KBC) u sukobu interesa s obiteljskom tvrtkom Neuroklinikum, ali vrh bolnice očito ne vidi sukob interesa i u tome što glavni bolnički neurokirurg isti posao radi na još četiri mjesta, a na petom je i profesor. To je riješeno time što Rotim nominalno nije vlasnik, nego član uprave osnivača navedenih poliklinika.

Nijedna nadležna služba nikada nije postavila pitanje kako je liječnik zaposlen u javnom zdravstvu – čiji zaposlenici u redovitim ciklusima protestiraju zbog niskih plaća – stvorio toliki imperij i uspio u tome da ga servisira cijela jedna javna klinika. Nikome, također, nije čudno što Rotim višesatne neurokirurške zahvate uspijeva obavljati na čak pet različitih lokacija, od kojih je jedna u Šibeniku. Priča o carstvu i samovolji jednog liječnika, koja nije moguća kao incident, već samo kao modus operandi u hrvatskom zdravstvu, najbolji je dokaz da rijetke istrage korupcije najčešće samo otkriju Maloga, a zataškaju veliki problem i njegove korijene.

Tome će pomoći i medijske ispovijesti ravnatelja bolnica koji se sada ograđuju od Beroša, uključivši npr. šefa Vinogradske koji je u inkriminiranoj nabavi potpisao procijenjenu vrijednost koja u cent odgovara cijeni aparata MIS-a (364.987,72 eura bez PDV-a) i na kraju zaključio posao. Ovaj podatak ne govori da je Vagić korumpiran, nego da se uklapa u korumpiranu strukturu sistema ili da ne zna procijeniti koliko vrijedi skupi aparat koji kupuje za bolnicu. I jedna i druga varijanta su realne i porazne.

Povijest hrvatskog zdravstva prepuna je javnih proboja ozbiljnih dokaza o sistemskoj korupciji i drugim oblicima kriminala, a po nekima smo jedinstveni u svijetu. Na primjer, u tzv. aferi Farmal jedinstvenom je optužnicom za primanje mita od farmaceutske industrije na kraju pravomoćno osuđeno 360 liječnika, no čak je i tada SDP-ov ministar zdravstva Rajko Ostojić također spominjao čuvenu metaforu o jednoj gnjiloj jabuci.

U pandemijskom dijelu Plenkovićeva mandata USKOK-u su promaknuli podaci o 24-godišnjem sinu HDZ-ovca koji je bio toliko sposoban da zdravstvu prodaje sumnjive BAT-ove, velikim poslovima koje je Plenković osobno dogovorio s Rocheom, kupnji linearnih akceleratora iz sredstava za NPOO, bacanju para na neupotrebljive internetske programe i platforme tvrtke Cuspis, desetljećima sumnjičene za korupciju, nezapamćene minuse u zdravstvu pored nezapamćeno visokih proračuna itd. Postpandemijsku fazu upravo obilježava mahnita potrošnja na infrastrukturne i druge projekte, paničan strah od EPPO-a i potraga za zaštitom tužitelja kojeg je Vlada stvorila po vlastitoj mjeri, Ivana Turudića. Zato treba biti jasno da u Remetincu ovaj tren sjedi Manji.

Nabava robotskog mikroskopa u trima bolnicama

KBC Osijek – prema dostupnim podacima, u maju 2022. godine KBC Osijek nabavio je robotski mikroskop austrijskog proizvođača za iznos od 456.234,65 eura. Nabava nije bila predviđena godišnjim planom nabave KBC-a.

KBC Sestre milosrdnice – u maju 2023. godine KBC Sestre milosrdnice nabavio je robotski mikroskop austrijskog proizvođača po cijeni od 487.500,00 eura. Nema dostupnih informacija o tome je li ova nabava bila uključena u godišnji plan nabave.

Klinika za dječje bolesti Zagreb – u maju 2023. godine Klinika za dječje bolesti Zagreb nabavila je robotski mikroskop austrijskog proizvođača za iznos od 371.000 eura. Nema dostupnih informacija o tome je li ova nabava bila uključena u godišnji plan nabave.

portalnovosti