Da farmakomafija, u suradnji s medicinskom, proizvodi bolesti tako što smanjuje dozvoljene vrijednosti na testovima krvi i urina - znaju i vrapci. Farmaceutske su kompanije, već desetljećima, shvatile kako se isticanjem napuhanih statističkih podataka o nekoj bolesti otvara veliko tržište za sve koji bi željeli prevenciju. Milijarde eura i dolara utržuju se na gripama i drugim bolestima oko kojih se pravi lažna panika, a onda utrži ogromna dobit. U vezi s aferom oko svinjske gripe utvrđena je i dokazana korupcija u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, farmaceutskoj industriji, pa i među akademskim znanstvenicima.
Ray Moynihan i Alan Cassels u knjizi Prodavanje bolesti pišu: „Blaži problemi pokazuju se kao ozbiljne bolesti, pa tako stidljivost postaje znak socijalne anksioznosti, a predmenstrualna napetost postaje menstrualna bolest nazvana predmenstrualni disforični poremećaj. Uobičajene seksualne poteškoće postaju seksualne disfunkcije, prirodna životna promjena je bolest pomanjkanja hormona nazvana menopauza, a rastreseni službenici danas imaju adulfni poremećaj deficiteta pažnje. Sam rizik obolijevanja od određene bolesti postalo je punopravna „bolest“, pa zdrave sredovječne žene danas boluju od prikrivene bolesti kostiju zvane osteoporoza, a zdravi sredovječni muškarci doživotno boluju od visokog kolesterola.“
Danas je potpuno normalno da farmaceutska mafija sponzorira medicinske skupove na kojima se definiraju bolesti i utvrđuje strategija liječenja. Da bi umanjile problem neke države su zabranile kontakt između liječnika i farmaceutskih kompanija. Kod nas po bolnicama i ambulantama, slobodno dnevno hodočaste predstavnici farmaceutskih kuća koji liječnicima daruju od olovaka i kalendara do troškova odlaska na skupove, kongrese, prezentacije kao nagrade za prepisi-vanje određenih preparata i lijeka: od onkologa spremnih da povećaju potrošnju citostatika do širenja fame o Andolu kao preventivu srčanog udara kojeg trebaju koristiti i svi zdravi. I potrošnja lijekova enormno raste. Od onih za „strašne“ bolesti menopauzu i osteoporozu žena, impotenciju muškaraca i antidepresiva za jedne i druge do fabricidnih nada za vječnu mladost i vječni život u koje posebno spadaju sredstva za skidanje kilograma.
Istraživanja farmaceutske mafije narušavaju falusni autoritet hrvatskih muževa. Ona pokazuju da je 42 posto hrvatskih vitezova trajno ili povremeno impotentno, da ima probleme s testosteronom i libidom, da se debljaju i da im rastu sise. Iz te spoznaje kreće agresivni marketing. Bilboardi, novine, radio, televizija, poštanski sandučići preplavljeni su reklamama za Afričke šljive, od kojih „ne pada“ i koje oslobađaju vašu muževnost „za žene koje znaju“, Vitasenga „za vrhunac muške vitalnosti“, Prostamola uno s kojim je „lako biti muškarac“, L-Directa koji garantira „erekciju, penetraciju, veličinu i izdržljivost“, Bolda s kojim možete „računati na potenciju“, Potencijala forte od kojeg će vam se dizati i kad pustite vodu iz vodokotlića…
Jedan sredovječni kafanski zajebant zabavlja čitavu kafanu Green na jutarnjoj kavi: „Slušam ja iz susjedne sobe rekalmu na televiziji. Ženski glas govori: Podiže, oblikuje, održava potrebnu konstrukciju, odgovara svakoj veličini... Uletim u sobu gdje je televizor u nadi da se konačno reklamira nešto što meni treba, kad ono na televiziji reklamiraju Aire grudnjake za ženske sise koje su odradile svoje.“
Devedeset posto reklama na hrvatskoj televiziji su navlakuše farmaceutskih mafija koje vam jeftino i učinkovito nudi pilulice, ampulice, čepiće, tamponiće i kremice za sve: od upale grla do trule prostate, od proljeva do vaginalne infekcije, od zadaha iz usta do hemeroida, od muške inkontitencije do ženske flatulencije... I svi ti „lijekovi“ su jeftini kemijski pripravci koji se prodaju tko zna kolikostrukoj višoj cijeni od proizvodne i donose nezamislive profite. Kruna je reklami-ranje laganih antidepresivnih droga: „Da ste me samo vidjeli prije dva mjeseca: kuća, obaveze, kuhanje, totalni kaos. Shvatila sam da moram nešto napraviti za sebe. Prijateljica mi je preporučila da uzmem Tensilen. Odkad koristim Tensilen, a koristim ga već dva mjeseca, totalno se drugačije osjećam. Raspoložena sam, sretna, nisam pod stresom i ponovo uživam u svojoj obitelji i svom prostoru. Ozbiljna razlika.“ (Prvi program HTV-a)
A iz poštenog farmaceutskog miljea stiže i novi predsjednik hrvatske vlade čiju stostruku vrijednost garantira politička stranka koja se povlačila po sudovima zbog optužbe nadležnih institucija države „za zločinačko udruživanje“ i njen predsjednik koji se također povlačio po sudovima zbog optužbe da je u mladosti i on bio asistent popularne tajne službe za koju je, sudeći po pljuštećim optužbama, radilo između devedeset i sto posto svih Hrvata...
Novom predsjedniku vlade, koji dolazi iz apotekarskog miljea, savjetnička preporuka u gledi i svezi dosta loše hrvatske demografske slike: nikvo ministarstvo demografske obnove, nego, prilikom svakog vjenčanja, o državnom trošku, mladoj pokloniti kontejner Tensilena, a mladom kontejner Afričke šljive... I eto ti kako najbrže do “ozbiljne razlike” u demografsko obnoviteljskom portretu nacije.
Ray Moynihan i Alan Cassels u knjizi Prodavanje bolesti pišu: „Blaži problemi pokazuju se kao ozbiljne bolesti, pa tako stidljivost postaje znak socijalne anksioznosti, a predmenstrualna napetost postaje menstrualna bolest nazvana predmenstrualni disforični poremećaj. Uobičajene seksualne poteškoće postaju seksualne disfunkcije, prirodna životna promjena je bolest pomanjkanja hormona nazvana menopauza, a rastreseni službenici danas imaju adulfni poremećaj deficiteta pažnje. Sam rizik obolijevanja od određene bolesti postalo je punopravna „bolest“, pa zdrave sredovječne žene danas boluju od prikrivene bolesti kostiju zvane osteoporoza, a zdravi sredovječni muškarci doživotno boluju od visokog kolesterola.“
Danas je potpuno normalno da farmaceutska mafija sponzorira medicinske skupove na kojima se definiraju bolesti i utvrđuje strategija liječenja. Da bi umanjile problem neke države su zabranile kontakt između liječnika i farmaceutskih kompanija. Kod nas po bolnicama i ambulantama, slobodno dnevno hodočaste predstavnici farmaceutskih kuća koji liječnicima daruju od olovaka i kalendara do troškova odlaska na skupove, kongrese, prezentacije kao nagrade za prepisi-vanje određenih preparata i lijeka: od onkologa spremnih da povećaju potrošnju citostatika do širenja fame o Andolu kao preventivu srčanog udara kojeg trebaju koristiti i svi zdravi. I potrošnja lijekova enormno raste. Od onih za „strašne“ bolesti menopauzu i osteoporozu žena, impotenciju muškaraca i antidepresiva za jedne i druge do fabricidnih nada za vječnu mladost i vječni život u koje posebno spadaju sredstva za skidanje kilograma.
Istraživanja farmaceutske mafije narušavaju falusni autoritet hrvatskih muževa. Ona pokazuju da je 42 posto hrvatskih vitezova trajno ili povremeno impotentno, da ima probleme s testosteronom i libidom, da se debljaju i da im rastu sise. Iz te spoznaje kreće agresivni marketing. Bilboardi, novine, radio, televizija, poštanski sandučići preplavljeni su reklamama za Afričke šljive, od kojih „ne pada“ i koje oslobađaju vašu muževnost „za žene koje znaju“, Vitasenga „za vrhunac muške vitalnosti“, Prostamola uno s kojim je „lako biti muškarac“, L-Directa koji garantira „erekciju, penetraciju, veličinu i izdržljivost“, Bolda s kojim možete „računati na potenciju“, Potencijala forte od kojeg će vam se dizati i kad pustite vodu iz vodokotlića…
Jedan sredovječni kafanski zajebant zabavlja čitavu kafanu Green na jutarnjoj kavi: „Slušam ja iz susjedne sobe rekalmu na televiziji. Ženski glas govori: Podiže, oblikuje, održava potrebnu konstrukciju, odgovara svakoj veličini... Uletim u sobu gdje je televizor u nadi da se konačno reklamira nešto što meni treba, kad ono na televiziji reklamiraju Aire grudnjake za ženske sise koje su odradile svoje.“
Devedeset posto reklama na hrvatskoj televiziji su navlakuše farmaceutskih mafija koje vam jeftino i učinkovito nudi pilulice, ampulice, čepiće, tamponiće i kremice za sve: od upale grla do trule prostate, od proljeva do vaginalne infekcije, od zadaha iz usta do hemeroida, od muške inkontitencije do ženske flatulencije... I svi ti „lijekovi“ su jeftini kemijski pripravci koji se prodaju tko zna kolikostrukoj višoj cijeni od proizvodne i donose nezamislive profite. Kruna je reklami-ranje laganih antidepresivnih droga: „Da ste me samo vidjeli prije dva mjeseca: kuća, obaveze, kuhanje, totalni kaos. Shvatila sam da moram nešto napraviti za sebe. Prijateljica mi je preporučila da uzmem Tensilen. Odkad koristim Tensilen, a koristim ga već dva mjeseca, totalno se drugačije osjećam. Raspoložena sam, sretna, nisam pod stresom i ponovo uživam u svojoj obitelji i svom prostoru. Ozbiljna razlika.“ (Prvi program HTV-a)
A iz poštenog farmaceutskog miljea stiže i novi predsjednik hrvatske vlade čiju stostruku vrijednost garantira politička stranka koja se povlačila po sudovima zbog optužbe nadležnih institucija države „za zločinačko udruživanje“ i njen predsjednik koji se također povlačio po sudovima zbog optužbe da je u mladosti i on bio asistent popularne tajne službe za koju je, sudeći po pljuštećim optužbama, radilo između devedeset i sto posto svih Hrvata...
Novom predsjedniku vlade, koji dolazi iz apotekarskog miljea, savjetnička preporuka u gledi i svezi dosta loše hrvatske demografske slike: nikvo ministarstvo demografske obnove, nego, prilikom svakog vjenčanja, o državnom trošku, mladoj pokloniti kontejner Tensilena, a mladom kontejner Afričke šljive... I eto ti kako najbrže do “ozbiljne razlike” u demografsko obnoviteljskom portretu nacije.
