Ivan Penava sa Statutom grada na ćirilici netom prije nego što će ga baciti na pod (foto N1/Screenshot)
Predsjednik Domovinskog pokreta (DP) i gradonačelnik Vukovara Ivan Penava je netom nakon izbora za Hrvatski sabor na kojima je njegova stranka osvojila 14 mandata nastojao javnost uvjeriti da nema ništa protiv Srba ni srpske nacionalne manjine, već isključivo protiv Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS). Njegov najvažniji uvjet za pregovore s HDZ-om u sastavljanju nove vlade bio je da SDSS nipošto ne može biti dio vlasti, odnosno parlamentarne većine. "Razgovarati o tome da DP-u smetaju nacionalne manjine je gruba uvreda jer DP protiv nacionalnih manjina nema ništa", kazao je Penava na konferenciji za novinare, pohvalivši se da su dvojica vukovarskih vijećnika, članovi DP-a, pravoslavni Srbi. Usput je istaknuo da su također vukovarskog Srbina Predraga Mišića stavili na svoju izbornu listu. "Da mrzimo Srbe, bismo li ih stavili na liste?" sugerirao je odgovor Penava.
U tom obraćanju novinarima pokazao je i fotografiju na kojoj je ispred spomenika Nikoli Tesli, "jednom Srbinu", kako ga je nazvao, pa zaključio "toliko o temi o toj mržnji". Možda bi netko dotad naivan i povjerovao u velikodušnost njegovog izričaja i inkluzivnost kojom se resi, da se u isti čas nije razotkrio zapitavši se, ali – kakvi i koji Srbi? "Srpska nacionalna manjina dok poštuje hrvatske zakone nemamo problem", promijenio je ploču čelnik DP-a i prisnažio: "Srpska nacionalna manjina, kao i svi drugi, dokle god poštuju hrvatsku državu i zakone, dokle god nemaju problem doći 5. kolovoza i s nama barem poštivati Oluju, ako ne slaviti, s njima nemam problem."
Penava implicira da nema problema da drugi ne poštuju državu i zakone, ali kad je o Srbima riječ, tu nema oprosta. To da nema ništa protiv Srba ni srpske manjine prijesna je laž, jer se preko leđa jedne njemu nepoželjne stranke obračunava sa svim pripadnicima srpske nacionalne manjine u Vukovaru. Naime, više od deset godina, koliko je gradonačelnik, Penava odriče vukovarskim Srbima, kojih je do popisa stanovništva 2021. u tom gradu bilo više od trećine, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina zajamčena kolektivna prava poput onoga na ravnopravnu službenu upotrebu srpskog jezika i ćiriličnog pisma.
Gradsko vijeće Grada Vukovara je od 2016. do 2022. godine, kad je broj Srba prema popisu stanovništva bio nešto manji od jedne trećine, razmatralo i donosilo Zaključak o dostignutom stupnju razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među građanima Grada Vukovara pripadnicima hrvatskog naroda i pripadnicima srpske nacionalne manjine. Zaključak je, kao najodgovornija osoba, potpisivao gradonačelnik Penava, a spomenute 2016. u njemu je pisalo da je dostignuti stupanj razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među građanima Grada Vukovara pripadnicima hrvatskog naroda i pripadnicima srpske nacionalne manjine na razini koja omogućava suradnju i suživot, ali da nema potrebe proširivanja opsega osiguranih individualnih prava pripadnika srpske nacionalne manjine koji žive u Vukovaru i dopune Statutarne odluke kojom se pripadnicima srpske nacionalne manjine na području tog grada priznaju nova prava, poput prava na službenu upotrebu srpskog jezika i postavljanje dvojezičnih ploča na javnim institucijama, što je neuspješno pokušano 2013. godine. "Proširivanje opsega prava i obveza u mjeri koja nadilazi trenutne kapacitete dovelo bi do neželjenih posljedica po suživot u Gradu Vukovaru", piše u navedenom zaključku. U nastavku obrazloženja Penava je naveo da je utvrđeno da se nije pokazao pravni interes građana pa tako nema ni potrebe za uvođenjem novih prava.
Zaključak Gradskog vijeća Grada Vukovara iz 2020. godine
Takvom derogiranju ustavnih prava jedne nacionalne manjine prethodile su izmjene Statuta Grada Vukovara u dva navrata, 2013. i 2015., pri čemu je Penavi sekundirao i Ustavni sud koji je 2014. godine Gradskom vijeću Vukovara, nakon incidenta s dvojezičnim pločama, naložio da u roku od godinu dana u svom Statutu propiše jezična prava nacionalnih manjina u suženom umjesto u punom zakonskom opsegu, uvaživši "potrebe većinskog hrvatskog naroda koje izviru iz još uvijek živih posljedica velikosrpske agresije". Time je opseg prava Srba u Vukovaru ograničen na najosnovnija individualna prava, na služenje vlastitim jezikom i pismom u postupcima pred državnim tijelima te u dobivanju javnih isprava. U statutarnoj odluci iz 2015., koja je stupila na snagu početkom sljedeće godine, navedeno je da se kolektivna prava srpske nacionalne manjine na području Grada Vukovara osiguravaju kad se steknu uvjeti sukladno članku 61. stavku 3. Statuta Grada Vukovara, koji propisuje da svake godine u listopadu Gradsko vijeće razmatra dostignuti stupanj razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga između većinskog hrvatskog i manjinskog srpskog naroda u gradu. I tako ukrug.
Preko oduzimanja prava na pismo (ćirilicu), Penava implicira, teško se oteti tom dojmu, političku krivicu srpske manjine za ratne devedesete u Vukovaru. To se može iščitati iz obrazloženja odluke iz 2020. godine, gdje se u pisanoj izjavi navodi da nisu učinjeni potrebni preduvjeti za širenje posebnih prava Srba jer politički predstavnici srpske nacionalne manjine koji sudjeluju u Gradskom vijeću i Vijeću srpske nacionalne manjine u Vukovaru "ne pokazuju poštovanje prema žrtvi i vrijednostima Domovinskog rata".
Uzimajući u obzir ono što je Penava izrekao u travnju nakon izbora, sve upućuje na zaključak da ako predstavnici Srba u Vukovaru ne slave Oluju i ako ne poštuju hrvatske zakone, ma koji to bili, bit će kažnjeni njihovi sunarodnjaci, obični građani kojima će biti uskraćena šira kolektivna prava. Stvara se i atmosfera dodatnog nepovjerenja, zamalo straha. Nigdje nije navedeno koji bi to konkretni kriteriji bili za dostizanje zadovoljavajućeg stupnja razumijevanja i snošljivosti među građanima obiju nacionalnosti. Ni u svim sljedećim godišnjim zaključcima to nigdje nije pravno ili nekako drugačije argumentirano.
Zaključcima koje je svake godine potpisivao Ivan Penava usprotivilo bi se tek vukovarsko Vijeće srpske nacionalne manjine (VSNM). Usporedbe radi, vijeća mađarske i ukrajinske nacionalne manjine jednoglasno su prihvaćala zaključke Gradskog vijeća i gradonačelnika. U mišljenju iz 2021., koje je u ime VSNM-a potpisao Dejan Drakulić, ističu da je duži niz godina prijedlog Zaključka isti te da se uporno i konstantno navodi da iako stupanj razumijevanja i snošljivosti omogućava suradnju i suživot, nisu stvoreni preduvjeti za povećanje obima individualnih ni propisivanja kolektivnih prava srpske manjine. "Zdravorazumski gledano, čovjek se može zapitati kakav bi zaključak bio da je eventualno došlo do pogoršanja odnosa i povećanja nepovjerenja među pripadnicima dva naroda (...) Činjenica da je ista politička struktura godinama na vlasti i da je iz godine u godinu stanje nepromijenjeno (...) govori da se gradonačelnik u proteklom periodu nije nimalo potrudio da se odnosi između dva naroda poprave kao i to da za tako nešto nema nimalo dobre volje, želje i sluha", piše u spomenutom mišljenju VSNM-a. No od 2022. Penava i njegovi jataci mogu odahnuti – Srbi i službeno čine manje od jedne trećine stanovnika u gradu i stoga, kako je navedeno u Zaključku iz te godine, "ne ostvaruju pravo na službenu upotrebu srpskog jezika i ćiriličnog pisma na području grada po sili zakona".
Predsjednik DP-a ne govori istinu kad uvjerava javnost da mu ne smetaju nacionalne manjine, s naglaskom na srpsku. Treba se prisjetiti i njegovog huškanje na djecu srpske nacionalnosti u siječnju 2019., kad je na internetskim stranicama grada objavio snimku učenika srpske nacionalnosti kako sjede tijekom izvođenja hrvatske himne na nogometnoj utakmici. Povodom toga upozorio je da je Vukovar "epicentar puzajuće velikosrpske agresije". Također je javno izrazio sumnju u rezultate popisa stanovništva 2011. u Vukovaru, nazvavši ga pogrešnim i neobjektivnim, kazavši u rujnu 2021. na sjednici Gradskog vijeća da "zato u posljednjih deset godina imamo u gradu tenzije koje su ničim izazvane". Ako je pitati Penavu, nema sumnje tko isključivo izaziva tenzije.
